O nama
O festivalu
“Na osnivanje Večeri potakle su me dvije davnašnje želje: da Crkve sv. Donata i sv. Dimitrija postanu koncertni prostori i da Zadar ponovno dobije svoj vlastiti orkestar.”
(Pavle Dešpalj, dirigent i osnivač Glazbenih večeri u sv. Donatu)  Od inicijalne ideje zadarskog dirigenta Pavla Dešpalja i njezinog ostvarenja prošlo je već 50. festivalskih godina unutar kojih su Glazbene večeri u sv. Donatu postale jedan od najstarijih hrvatskih festivala koji kvalitetom i domišljatošću svojih programa te svojom koncepcijom svake godine osvježava tople zadarske ljetne večeri.
Glazbene večeri u sv. Donatu su glazbena manifestacija koja je kroz nepunih pola stoljeća prošla kroz nekoliko koncepcijskih mijena, a od kojih bi se za svaku moglo reći da je bila uspješna.
Prva su festivalska ljeta protekla u nastojanju da se s jedne strane u Zadar dovedu istaknuta imena svjetske i domaće reproduktivne glazbene umjetnosti, a s druge da se uz pomoć festivala osnaže vlastite, zadarske snage, koje bi ravnopravno mogle sudjelovati u programu. Veliki preokret dogodio se 1975. koji je trajao sve do 1990. godine. Programsko se težište sve intenzivnije i sustavnije oslanjalo na ranija stoljeća glazbe, slijedeći ali i postavljajući aktualne trendove, pod budnim okom podijeljene publike koja je oduševljeno pristajala uz novi koncept, ili ga pak otvoreno napadala.
Nakon dramatičnog prekida festivala 1991. i još dramatičnijeg održavanja pod granatama 1992. i 1993., festival je s novim koncepcijskim ruhom obnovljen 1994. godine. U to vrijeme nastojalo se unutar zadanih materijalnih okolnosti graditi novo na temeljima onoga što su protekle festivalske godine definirale kao istinsku programsku vrijednost.
Zadane teme predstavljale su svoje sadržaje prema načelima glazbe kao jedinstvenog i cjelovitog pojma. Sadržaj tema nije više bio orijentiran na strogo zacrtane granice između stare i nove glazbe; obogatio se s glazbenom pozornicom, suvremenim hrvatskim stvaralaštvom te zadarskim reproduktivnim snagama.
49. Glazbene večeri u sv. Donatu održavaju se ove godine u znaku novog zamaha i odlučne, kao i opravdane ambicije da Večeri trajno postanu najznačajniji glazbeni događaj na hrvatskom Jadranu. Jurica ŠOŠA, umjetnički ravnatelj  Jurica ŠOŠA, zadarski pijanist koji je na Muzičkoj Akademiji u Zagrebu završio dodiplomski i poslijediplomski studij. Tijekom školovanja osvajao je razne nagrade na natjecanjima, a najznačajnije među njima su prva nagrada na državnom natjecanju 2001., posebna nagrada HDS-a za najbolju izvedbu djela hrv. autora, te Rektorova nagrada sveučilišta u Zagrebu. Od značajnijih nastupa sam ističe koncerte sa Dubrovačkim simfonijskim orkestrom u Kneževom dvoru gdje je svirao 3. Beethovenov koncert, sa Zadarskim komornim orkestrom izvodio je Mozartov koncert KV 415, u najznačajnijem pijanističkom ciklusu u Zagrebu Piano fortissimo svirao je Lisztov 1. Koncert za klavir i orkestar. Nakon razdoblja koncertiranja po Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji, vratio se u Zadar gdje predaje glasovir u Glazbenoj školi Blagoja Berse, postaje dirigent gradskog zbora Zoranić, a vodi i muške klape Petar Zoranić te Pakoštane. Dina Bušić, Marketing&PR&uredništvo i tiskani materijali  Dina Bušić (1979.) rođena je u Zadru gdje je završila osnovno i srednjoškolsko glazbeno obrazovanje. Po završetku Glazbene škole Blagoja Berse upisala je Muzičku akademiju Sveučilišta u Zagrebu gdje je godine 2004. diplomirala muzikologiju u klasi prof. Nikše Glige na temu "Odnos između glazbe i teksta u atonalitetnim djelima Arnolda Schönberga". Godinu dana kasnije na istom je odsjeku upisala magistarski studij. Ima sednogodišnje pedagoško iskustvo u radu sa osnovnoškolskim i srednjoškolskim uzrastom u OŠ Smiljevac, Gimnaziji Vladimira Nazora i Zadarskoj privatnoj gimnaziji. Tri je godine radila kao glazbena kritičarka u Jutarnjem listu, radila za Hrvatski radioteleviziju, Hrvatski radio, Zarez, WAM, Zadarski list... Istodobno od 2004. godine radi pri Glazbenim večerima u Sv. Donatu (autorski tekstovi, uredništvo, odnosi s javnošću i marketing), produkcijske i muzikološke poslove na projektima, Organum Histriae, IPEW, Međunarodno natjecanje zborova Zadar, Međunarodni festival rane glazbe Dubrovnik, te još niz samostalknih koncertnih projekata na području klasične glazbe. Željko Karavida  Željko Karavida rođen je u Osijeku 1954. godine, a već s osam godina seli u Zadar u kojem ostaje živjeti i raditi do danas. Prva iskustva s fotografijom stiče u osnovnoj školi gdje pronalazi zadovoljstvo u učenju o fotografskoj opremi, snimanju i izradi fotografija u tamnoj komori. Nakon završene gimnazije odlazi u Rijeku i Zagreb na studij Prava. Godine 1980. vraća se svojoj mladenačkoj strasti i počinje raditi u Slobodnoj Dalmaciji kao fotoreporter. Od gotovo svih tiskovina u hrvatskoj, posebno se ističe njegov doprinos čuvenom Poletu, a od zadarskih monografija, rad na 40. obljetnici Glazbenih večeri u Donatu. Za vrijeme Domovinskog rata djeluje kao ratni reporter Slobodne Dalmacije i fotograf Samostalnog voda umjetnika (osnovan pri 112. brigadi u Zadru). Njegove ratne fotografije izlagane su po cijeloj Hrvatskoj i inozemstvu, a ratna monografija ZADAR DESTRUCTION 1992. godine dobiva Zlatni promo na izložbi u Zagrebu. Od 2000. godine radi kao slobodni fotograf za razne naručitelje.
VIJEĆE GLAZBENIH VEČERI Zvonimir Vrančić Romano Segarić, predsjednik Branka Radman Antun Dolički
Radovan Dunatov
Dolores Grdović Kalmeta
Renato Švorinić
Denis Ikić
Petar Kragić
Frane Skoblar
Jelka Milošević
|
